+386 (0)1 564 23 06
Kakva poslovna formula je franšizing
Franšizing može biti velika poslovna prilika, kako za one koji razmišljaju o poduzetništvu, tako i za one koji žele raširiti svoj posao. To je jedan od najraširenijih načina:
- kako može malo poduzeće izrasti na brz način
- kako se može veliko poduzeće raširiti na više tržišta
- kako može novi poduzetnik sa provjerenim i dovršenim poslovnim modelom sa manje rizika ući na tržište
Postoje različite definicije franšizinga, često pogrešne, jer se i u svijetu i kod nas upotrebljavaju različiti oblici poslovnih modela koji se predstavljaju kao franšize, ali to ustvari nisu.
Zato dajemo definiciju franšizinga koja je definirana od strane Europske franšizne federacije (usvojila ju je i Udruga slovenskih franšiznih kompanija, koja je u sastavu Privredne komore Slovenije): "Franšizno poslovanje je sistem trgovanja robom i/ili uslugama i/ili tehnologijom, koje se bazira na bliskoj i stalnoj suradnji pravno i financijski samostalnih kompanija vlasnika franšize i njegovih pojedinačnih korisnika franšize. Pri tome, vlasnik franšize daje korisnicima pravo, a u isto vrijeme i dužnost, da posluju u skladu sa konceptom franšize. To pravo i dužnosti, omogućuju svakom pojedinačnom korisniku franšize da koristi zaštitno ime vlasnika franšize odnosno njegove robne marke, za proizvod ili uslugu, know-how, poslovne i tehnološke metode, sustav procedura i druga prava koja dolaze iz intelektualnog vlasništva. Vlasnik franšize im garantira stalnu poslovnu i tehničku pomoć, na način i za vrijeme koji je određen franšiznim ugovorom i koju su upravo u tu svrhu sklopili vlasnik i korisnik franšize."
Franšizing je u svojoj osnovi prodaja uspješnog, dovršenog i provjerenog poslovnog sustava, neka vrsta formule, koju mora vlasnik franšize razviti i provjeriti prvo kroz svoje poslovanje i na taj način dokazati, da je ponovljiva i uspješna. Franšizna poslovna formula se temelji na ugledu samog vlasnika franšize, na ugledu i prepoznatljivost njegove robne marke, njene kvalitete, dobrog odnosa između kvalitete i cijene i na kraju dostupnosti samog proizvoda/usluge.
Tu nije riječ o tipičnom poslovnom partnerstvu, već o vrlo specifičnom obliku organizacije poslovne mreže pravno nezavisnih i samostalnih poduzetnika. Jedan od glavnih uvjeta (uvjete za postavljanje franšizne mreže određuje kodeks franšizne etike Europske franšizne federacije i Udruge slovenskih franšiznih poduzeća pri Privrednoj komori Slovenije) je da franšizni sustav samo razvija poduzeće koje se u tom poslu već dokazalo, a ne da se u taj sustav poslovanja ulazi zbog nedostatka novca, vremena ili ljudi. Dakle, govorimo o kompaniji koja može ponuditi poslovnu formulu koja će budućim korisnicima franšize dati dobru osnovu za uspješan posao. Detaljno objašnjenje pojedinačnih pojmova na području franšiznog poslovanja možete naći u franšiznom rječniku.
Franšizing i današnji trendovi
Danas, po ocjenama Svjetskog savjeta za franšizing i Europske franšizne federacije, u Sjevernoj Americi i Europi djeluje više od 12.000 franšiznih sustava – U Europi trenutno ima oko 8.000 franšiznih brendova sa 2,5 milijuna radnih mjesta i oko 390 milijardi eura prometa(podatak za 2007. godinu) a u Americi više od 4.000 franšiznih sustava, što predstavlja preko 50% ukupne prodaje i preko trilijun USD prometa.
Fenomenalan porast ovog oblika poslovnog sustava se događa u Aziji i Latinskoj Americi, a posebno u Kini i Indiji. U posljednjih nekoliko godina došlo je do pravog procvata franšiznog sustava u državama Latinske Amerike, na prvom mjestu u Meksiku, Brazilu i Argentini.
Dakle, ako europskim i brojnim američkim franšiznim sustavima dodamo još i Jugoistočnu Aziju, Japan i Srednju i Južnu Ameriku, to znači na tisuće novih franšiznih sustava. Posebno treba istaknuti da, s obzirom na visoke stope rasta, taj se broj povećava iz mjeseca u mjesec. Činjenica je , da se franšizing najbolje razvija tamo, gdje postoje teritorijalno široka tržišta, što ne znači, da se franšizni sustav ne razvija i ne uspijeva na manjim tržištima.
U Sloveniji je franšizing još uvijek nedovoljno iskorištena poslovna prilika. Po nekim podacima, imamo u Sloveniji oko 100 franšiznih sustava, ali točan broj se ne usuđuje dati ni Udruga slovenskih franšiznih poduzeća, jer u Sloveniji ne postoji niti jedan zvanični i obvezni registar, koji bi vodio takvu evidenciju a u Udrugu je još uvijek uključen samo manji broj franšiznih poduzeća.
Usprkos raširenosti franšizinga u Sloveniji, veliki broj područja i potencijal ostaju neiskorišteni, što mnogi pripisuju na prvom mjestu slabom poznavanju franšiznog koncepta, a u određenoj mjeri i skeptičnosti društva i strahu uspješnih poduzetnika od gubitka osobne kontrole nad razvojem poduzeća.
Različiti oblici franšizinga
Franšizing se koristi u raznim oblicima, a dijeli se uglavnom po:
- objektu (roba, usluge ili proizvodnja)
- rangiranju (davalac-primalac franšize, ili još neki rang između)
- prirodi korisnika franšize (drugi proizvođač, trgovac na veliko, maloprodaja)
- raznim ekonomskim kriterijima (obim poslovanja , trajanje, vrijednost prometa i profita ).
U praksi je moguće naći stvarno različite oblike franšizinga koji proizlaze iz različitih stupnjeva nezavisnosti poduzetnika, ulaganja vlasnika franšize u nekretnine korisnika franšize i suvlasništva osnovnih sredstava.
U isto vrijeme nailazimo također na:
- Franšizna poduzeća koja to javno ne objavljuju
- Poduzeća koja se predstavljaju kao franšize (jer je taj naziv tržišno dopadljiv) a u stvarnosti to nisu, niti tome teže
-
Poduzeća koja žele uspostaviti ovaj sustav (ali još nemaju uspostavljen kompletan sustav)
Franšizing možemo razumjeti i na druge načine, od koji su najčešći:
1. Franšizing proizvoda ili proizvodnje (Product Franchising), koji je poznat kao klasičan oblik franšizinga. Proizvodni franšizing je ugovorni oblik suradnje između poduzeća, zasnovan na vertikalnoj povezanosti, koji zamjenjuje povezanost preko kapitala između poduzeća koja surađuju. Tako se smanjuje potreba za financijskim sredstvima koje vlasnik franšize ulaže, u odnosu na ulaganja koja bi imao kada bi otvarao vlastite poslovne jedinice. Tu je naglasak stavljen na proizvod i njegovu prodaju koja se temelji na distribuciji jednog ili više proizvoda, robnih marki, vlasnika franšize prema konačnim kupcima. Vlasnik franšize je obično i proizvođač sa poznatom robnom markom, koji preko lanca svojih korisnika franšize širi, na prvom mjestu, distribuciju i samim tim utjecaj svog poduzeća. Posebno je pogodan za proizvode koji zahtijevaju opsežne postupke prije i poslije prodaje i nose dobru, odnosno priznatu, robnu marku.
Razlika između ovakvog franšizinga i klasične distribucije je na prvom mjestu u većoj povezanosti između različitih oznaka vlasnika franšize, šire zasnovanoj uslužnoj djelatnosti koja služi kao pomoć korisniku franšize, i ekskluzivnoj ili djelomičnoj prodaji proizvoda, čega pri samoj klasičnoj distribuciji nema u takvoj mjeri. Vlasnik franšize ne koristi široku distributivnu mrežu, već svoje proizvode prodaje korisnicima franšize (koji dalje prodaju njihove proizvode kao ekskluzivno pravo ili ih prodaju zajedno sa proizvodima drugih proizvođača).
2. Čisti poslovni franšizing (Business Franchising) je najrašireniji a u isto vrijeme i najzahtjevniji oblik franšizinga. Za ovaj franšizing je značajno da vlasnik franšize u skladu sa zaključenim ugovorom o franšizingu, da prava na upotrebu i primjenu cjelokupnog poslovnog paketa (koga je sam razvio), korisniku franšize. To obično uključuje sve, od prava na upotrebu robne marke i imena, poslovne tajne, kompletnog radnog procesa, kompletnog know-how u obliku ekskluzivnog prava na tom području. Paket može (ili ne) uključivati i pravo na podfranšizne jedinice (Subfranchising Units). U tom primjeru se od korisnika franšize očekuje da će razviti profitabilan posao u skladu sa jasno određenim standardima poslovanja, koje će voditi i nadgledati korisnik franšize. Ovaj oblik je karakterističan za osobnu i uslužnu djelatnost, lance hotela, lance restorana brze hrane, lance rent-a-car i automobilskih servisa.
